Novi EHF-ov logo za rukomet na pijesku

George S. Bebetsos, MSc¹, Richard Turner²

¹član EHF-ove Komisije za rukomet na pijesku
²Strateško poslovanje, korporativna komunikacija, EHF

Uvod- Rukomet na pijesku

Rukomet na pijesku je sport koji se brzo razvija i koji kombinira sport i hobi. Novi je sportski proizvod,a ne nadomjestak dvoranskome rukometu. Važni aspekti rukometa na pijesku temelje se na novim tendencijama u današnjem društvenom životu budući da omogućuje prostor za kreativnost i razvoj. Lagan je, brz, atraktivan i uzbudljiv i također daje prostora individualnom djelovanju. (van Linder, 2002.) Od njegova prvog pojavljivanja kao neovisnog sporta, rukomet na pijesku napredovao je značajno kroz period manji od deset godina. (Gehrer, 2008.) Rukomet na pijesku se razvio u natjecateljski sport i kao takav nastoji ući na Ljetne Olimpijske Igre, najprije kao pokazni sport. (EHF, 2007.) Europska rukometna federacija predstavila je rukomet na pijesku kao aktivnost 1995. godine kako bi se:

1. pokrio ljetni period između dviju sezona u dvoranskom rukometu
2. svakome predstavila ideja rukometa
3. kombinirao rukomet na pijesku s aktivnostima slobodnog vremena
4. utjecalo na sliku rukometa u pozitivnom smislu. (EHF, 1996.)

Rastući interes za ovaj mladi sport se sad može prepoznati po cijeloj Europi. Njegov razvoj je pokazao, posebno na Europskom prvenstvu, da je rukomet na pijesku grana rukometa u nastajanju. Osnivanje Komisije unutar EHF-a bi trebalo osigurati odgovarajući kontinuitet rada Beach Handball Task force (Radna grupa za rukomet na pijesku, nap. prev.). Stoga je osnovana i oblikovana Komisija 26. rujna 2008., u vrijeme trajanja 9. Redovnog Kongresa Federacije. (EHF, 2008.)

Korporativni identitet

Korporativni identitet su dijelovi, aspekti, ideje, metode i tehnike koje organizacija ili tvrtka koristi kako bi se razlikovala od ostatka. (Jong i dr, 1990.) Kada se brand povezuje s bojom, kombinacijom boja, oblicima, slikama, frazama, glazbom, itd. tada je proveden plan korporativnog identiteta. Dokazano je da onu tvrtku koja ima dosljedan koroprativni identitet shvaćaju mnogo ozbiljnije nego one tvrtke koje ga nemaju. (Bernstein, 1984.)

Jak korporativni identitet ojačava prepoznatljivost branda u ciljanoj publici organizacije. Razvoj projekta korporativnog ideniteta uvijek počinje s dizajniranjem logotipa, reprezentativnog elementa organizacije. Njegovi oblici, boje, slova, izgled i dojam će biti poslani drugim dijelovima koji će činiti idenitet organizacije. (Heus, 2003.)

Konkurencija je žestoka za nove sportove na pijesku

Konkurencija stavlja dva velika izazova pred organizaciju novog sporta na pijesku:

Prije svega, konkurencija je velika, skoro nemjerljivo velika. Postoji direktna konkurencija- ekipni sportovi na pijesku (na istom geografskom prostoru ili u cijelom svijetu) koji “prodaju” slične “proizvode” koji upotpunjavaju potrebe potencijalnih “klijenata” organizacije sporta na pijesku.

Zatim, problem je kako ostati u vrhu što se oglašavanja tiče. Što drugi rade u svojim sportovima? Kako izgledaju njihovi logotipi? Kako izgledaju njihove internet stranice? Kako se organizacija našeg sporta drži protiv sadašnje konkurencije? Kako će oni gledati na dizajne koje će buduća konkurencija osmisliti (sportovi koji još nisu krenuli)? (Molerup, 1987.)

Tko su naši klijenti/potrošači?

Kako bi organizacija ili tvrtka osigurala svoju poziciju na tržištu, ključno je osigurati kvalitetu njezinih proizvoda, podrške ili imidža. (Schmidt i Ludlow, 2002.) Rukomet na pijesku je novi sportski proizvod,a ne nadomjestak dvoranskome rukometu. To znači da postoje proizvođači i potrošači. U međudjelovanju, klijent/potrošač je najvažniji element zato jer je on taj koji određuje kvalitetu proizvoda svojom tolerancijom, prihvaćanjem, uvažavanjem ili obožavanjem.

Klijenti/potrošači sporta dijele se u dvije kategorije:

1. unutarnji klijenti
2. vanjski klijenti

Unutarnji klijenti su za svaki sport:

1. sportaši
2. treneri
3. tehničko osoblje (suci i delegati)

Vanjski klijenti su:

1. gledatelji
2. mediji
3. sponzori (van Linder, 2002.)

Zašto je logo neophodan kao marketinški alat?

Marketinški stručnjaci potiču djelatnosti i organizacije da “brendiraju” svoje poslove i organizacije s logom i skupom konzistentnih (dosljednih, nap.prev.) marketinških alata. (Olins, 1989.) Neke od prednosti profesionalnog dizajniranog loga i sustava identiteta su:

1. Organizacija izgleda “veća” i “uhodana”.
2. Povećava šanse organizacije da pronađe sponzore. Prezentacijom dobro zaokruženog organizacijskog paketa koji uključuje marketinške materijale i grafike organizacija izgleda potpunija.
3. Privlači više klijenata, a s vremenom i sponzora. Neki sponzori traže dobro uhodane organizacije, i “izgled i dojam” mogu biti njihovi kriteriji za donošenje odluke o sponzorstvu.
4. Brendira organizaciju.U slučaju kada je brand veći od individualnog identiteta organizacije, često je potreban logo kako bi se izgradio njen imidž.
5. Donosi renome organizaciji. Logo i profesionalno printani materijali pokazuju da je organizacija posvećena i svojem poslovanju i svojim klijentima.
6. Daje klijentima i sponzorima osjećaj stabilnosti. U slučaju da organizacija dugo nije poslovala vjerojatnije je da će ostati postojana i relevantna u očima svojih potrošača ako je uložila u svoj identitet. Ide dugim putem prema jako važnom “povjerenju”.
7. Čini organizaciju pamtljivom. 40% ljudi bolje pamti ono što vide nego ono što čuju ili pročitaju. Organizaciji je važno imati vizualni sadržaj vezan za nju, i zadržati ga dosljednim, jer potencijalnim klijentima je ta organizacija na prvom mjestu kada trebaju njena dobra ili usluge.
8. Objašnjava što se krije u imenu organizacije. Ako ime organizacije sadržava malo poznato ime ili akronim, logo može dati njegovo značenje vizualnim putem.
9. Ime organizacije postaje pristupačnije njenim klijentima. Organizaciji je teže pristupiti klijentima ako se njeno ime teško izgovara ili pamti. Kada potencijalnim klijentima zatrebaju usluge organizacije možda se neće moći sjetiti njenog zahtijevnog imena. Ali ako je ime podržano zanimljivim, neodoljivim vizualnim sadržajima, veća je vjerojatnost da će upamtiti organizaciju.
10. Objašnjava neuobičajeno područje rada organizacije. Ako se radi o organizaciji bez tradicije ili o području rada koje je teško objasniti, logo može pomoći razjasniti čime se točno organizacija bavi.
11. Razlikuje organizaciju od konkurencije. Dobro dizajniran logo može imati mnogo suptilnih značenja i može početi pričati priču o tome kako organizacija posluje, uključujući i posebne metode rada po kojima se razlikuje od konkurencije.
12. Pomaže organizaciji da zauzme mjesto u svome području rada. Dobro dizajniran logo i sustav identiteta mogu postaviti organizaciju daleko iznad konkurencije, osobito u paru s jakim marketinškim programom.
13. Pomaže organizaciji ispuniti očekivanja prema njoj. U nekim područjima logo se jednostavno podrazumijeva. Imati logo je standard, posebno u sportskom sektoru.
14. Pokazuje angažman organizacije. (Wheeler, 2006., Schultz, Hatch, Larsen, 2000.)

Organizacije željne otvaranja svojih vrata i izlaganja publici često daju malo prostora svome identitetu. Uz sve što se treba napraviti, dizajniranje pamtljivog i djelotvornog loga se nekako ne čini kao najveći prioritet. Ovaj previd se može pokazati kao skupa pogreška. Kvalitetan dizajn loga je jedan od najlakših načina za postizanje kredibiliteta i donosi profesionalizam odmah na početku, kada je i najpotrebniji. Jednostavno rečeno, logo može ili stvoriti ili uništiti organizaciju. (Olins, 2003.)

Dobri logotipi čine dobre alate

Svaki dan prosječna osoba izložena je milijunima vizualnih stimulansa uključujući i stotine logoa raznih tvrtki. Logo je jedinstveni vizualni imidž koji predstavlja organizaciju (ili tvrtku i njene proizvode). Cilj mu je stvoriti pozitivan i pamtljiv dojam u umovima ljudi koji ga ugledaju. Odabir loga zahtijeva dobro promišljanje, i neophodno je usko surađivati s grafičkim dizajnerom. (Olins, 1995.) Dizajniranje loga zahtijeva ulazne informacije o organizaciji kao i kreativnost dizajnera (Olins, 2008.) U ovom slučaju novo osnovana EHF-ova Radna Grupa za Rukomet na Pijesku usko je surađivala s EHF-ovim Odjelom za Strateško Poslovanje i Korporativnu Komunikaciju.

Ideja iza svakog loga je prepoznatljivost. Moćnog loga će se uvijek sjećati ako je pravilno osmišljen i dizajniran. Moćan logo traje i trebao bi izgledati dobro dugi niz godina. Također se ističe iz svoga okoliša i iz konkurencije. Kao i izgradnja svijesti o brandu i moćan logo pomaže širenju sportske organizacije i njenom uhodavanju. (naravno ako organizacija ima sportski proizvod i kvalitetnu uslugu da ju podrži) (Rowden, 2004.)

EHF-ov kreativni koncept loga za rukomet na pijesku

U procesu kreiranja loga za rukomet na pijesku EHF-ova Radna Grupa za Rukomet na Pijesku i Odjel za Strateško Poslovanje i Korporativnu Komunikaciju morali su odlučiti bi li logo trebao biti ilustrativni prikaz ili apstraktna grafika koja predstavlja što je sport, i treba li biti temeljen na slovnim znakovima. (Napoles, 1998.) Na kraju je odlučeno da bi logo trebao biti kombinacija ovih opcija.

Novi EHF-ov logo za rukomet na pijesku dovodi zajedno elemente sunca, zabave i lagodne prirode u jaku centraliziranu administraciju. On je oznaka identiteta koji uključuje brand za sve aktivnosti vezane za rukomet na pijesku pod okriljem EHF-a.

U središtu se nalazi rukometna lopta okružena sunčevim zrakama napravljenih od ruku. Boje su plava i žuta zajedno s narančastom koja ukazuje na najsunčaniji od svih EHF-ovih logotipa. Oblik pisma (font, nap. prev.) pojačava dojam da se radi o sportskoj ugodi s opuštenim i prijateljskim pristupom natjecateljskom duhu. Mislilo se i na to da logo izgleda dobro i u crno-bijelom sustavu boja za upotrebu kod monokromnog printanja, npr. za slanje faxa.

Novi EHF-ov logotip za rukomet na pijesku

Upotreba i primjena EHF-ovog logotipa za rukomet na pijesku

EHF-ov logotip za rukomet na pijesku će se upotrebljavati kao sportski zaštitni znak u Europi:

1. kako bi se identificirali svi službeni oblici natjecanja u rukometu na pijesku
2. na svoj dokumentaciji vezanoj za rukomet na pijesku
3. na EHF-ovim zastavama, natpisima ili tiskanom materijalu vezanom za sport
4. na odjeći tehničkog osoblja (suci i delegati) kao i na odjeći sveukupnog uredskog osoblja i osoblja na natjecanjima rukometa na pijesku
5. s vremenom i na odjeći nacionalnih reprezentacija koje sudjeluju na Europskim prvenstvima u rukometu na pijesku
6. za sve marketinške i promotivne aktivosti
7. u medijima
8. pri sponzorima